slobodan praljakSLOBODAN PRALJAK, general pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane

(Čapljina, 2. siječnja 1945. — Haag, 29. studenog 2017.)

Dana 29. studenoga 2017. na izricanju drugostupanjske presude, nakon dugrotrajnog sudskog procesa u trajanju od 13 godina i 7 mjeseci, u Haagu mu je potvrđena kazna iz prvostupanjske presude u trajanju od 20 godina zatvora.

Nakon što  je presuda izrečena, Praljak je rekao: "Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu!", te je podigao i ispio sadržaj  male bočice, koja je sadržavala otrov cijankalij. Nedugo potom, general pukovnik Slobodan Praljak je umro.

Laka mu bila hrvatska gruda i počivao u miru Božjem!


SRAMOTNO SUĐENJE U HAAGU

Slobodan Praljak se nalazio među šest hrvatskih političara i časnika iz Bosne i Hercegovine (hercegbosanska šestorka), koji su se 2004.g. dragovoljno odazvali pozivu na suđenje pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije zbog opužbe za ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini. Zajedno s Jadrankom Prlićem, Milivojom Petkovićem, Brunom Stojićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem, optužen je od strane tužiteljstva Haškog suda po točkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.

Optužnica ih je teretila za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je navodno počeo 18. studenog 1991. godine osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i trajao do ožujka 1994. godine kada je Washingtonskim sporazumom prekinut bošnjačko-hrvatski sukob i potpisano osnivanje Federacije Bosne i Hercegovine. U svom prvom iskazu pred Haškim sudom, 6. travnja 2004. godine izjasnio se da po svim točkama optužnice nije kriv.

Hrvatski general Slobodan Praljak odlučio je preuzeti bitku za obranu pravde u Haagu. Od početka do danas prepoznaje se četrnaest glavnih ciljeva ove bitke: razvoj hrvatske državotvorne svijesti, odgovornost i djelotvornosti, jačanje dostojanstva hrvatskog naroda, provjera funkcioniranja hrvatske države, razotkrivanje funkcioniranja i dosega pravde na sudu u Haagu, informiranja odgovornih hrvatskih institucija i pojedinaca o obrani Bosne i Hercegovine, informiranje hrvatske i svjetske javnosti, prijenos odgovornosti mladima i budućnosti te vlastita obrana kao optuženog. Praljak je uz pomoć svojih suradnika iz ureda obrane počeo prikupljati informacije vezane uz odnos između Hrvatske i BiH tijekom ratnih godina i objavio 25 knjiga.

Na suđenju šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne, optuženih u Haškom tribunalu, general Slobodan Praljak svjedočeći u svojoj obrani, iznio je mnoge tvrdnje, argumente i citate o ratnim događanjima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. U obraćanju sucima, na kraju završnih riječi svoje obrane pred Haaškim sudom, poručio je da je njegova savjest čista i da zna da nije kriv za ratne zločine. 29. svibnja 2013. nepravomoćnom je prvostupanjskom presudom osuđen na 20 godina zatvora.

Svim optuženima potvrđene su prvostupanjske kazne. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić pravomoćno je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a Milivoj Petković osuđeni su na 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić osuđen je na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Ova nepravedna i ničim utemeljena presuda, izravno se tiče i Republike Hrvatske jer je dio nekadašnjih visokih vojnih i političkih dužnosnika, predvođenih prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, naveden u optužnici kao dio udruženog zločinačkog poduhvata kojemu je krajnji cilj bilo stvaranje tzv. velike Hrvatske.

Na suđenju je apsolutno zanemarena bitna činjenice tko je ustvari bio pravi agresor na BiH i RH. A bila je to Srbija sa svojom "velikosrpskom idejom - svi Srbi moraju živjeti u jednoj državi".

1991.g u Republici Hrvatskoj je započeo obrambeni rat protiv velikosrpske agresije, koji se nakon godinu dana proširio i na prostore BiH, gdje su se također vodile žestoke borbe u kojima se hrvatski narod samo branio i borio se za svoju opstojnost na tim prostorima, na što je imao legitimno pravo.

Zbog povijesne istine i mladih generacija koje dolaze, general Slobodan Praljak na kraju svog časnog života nije prihvatio ovu sudsku farsu i političku presudu. Svojim je činom i zadnje izrečenim riječima, u potpunosti odbacio sve izmišljene teze o udruženom zločinačkom poduhvatu:

"Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu!"

{backbutton}